Osnovna škola Brestje Sesvete

Na putu prema Austriji pratilo nas je lijepo vrijeme, sunce se počelo pomaljti na nebu, a  na cesti brojni autobusi s turistima željnih adventskog ugođaja u susjednoj Austriji. No, krenuvši cestom prema Mariazellu, sunce su zamijenile pahulje snijega nošene vjetrom i gotovo dva sata vožnje od Graza do Mariazella prošlo je u zimskoj idili koja je bila još veća u samom svetištu na -8 C. 

Marijansko svetište Mariazell osnovali su 1157. godine benediktinci donijevši tamo mali drveni Gospin kip s djetetom Isusom u rukama, dužine 47cm. Za taj kipić su benediktinci izgradili ćeliju ( latinski cella, a njemački Zell) dok je kasnije, prema legendi, na tom mjestu izgradio kapelicu grof Henrik iz Moravske u zahvalu za izlječenje. Ugarski kralj Ludovik I izvojevao je veliku pobjedu nad mnogo jačom turskom vojskom jer se ovdje zavjetovao Majci Božjoj i prije bitke objesio Gospin lik sebi na prsa.On je također u znak zahvale sv. Mariji izgradio kapelicu. Kroz vjekove mnogi su ljudi, bježeći pred ratnim i drugim nevoljama, u Mariazellu tražili spas i utjehu. To je najveće marijansko svetište u Austriji gdje je kroz stoljeća bilo mnogo obraćenja i čudesnih ozdravljenja.

Božićni sajam u središtu Mariazella

Nakon Mariazella posjetili smo Graz (hrv. Gradec), drugi grad po veličini i broju stanovnika u Austriji. Taj grad koji i sam ima preko 250 000 stanovnika u ovo adventsko vrijeme povećao je svoje stanovništvo za nekoliko tisuća ili desetaka tisuća, a mnogi od njih su Hrvati. Graz je glavni je grad savezne pokrajine Štajerske, prostire se na oko 127 km². Smješten je u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu Gradečkog polja (Grazer Feld). Kroz grad teče rijeka Mura. Ona je u ranijim razdobljima bila značajan gospodarski čimbenik kao prometnica. Graz se razvio uz važnu prometnicu između talijanskog i panonskog prostora na prijelazu preko Mure. Ta se prometnica križala s cestom koja je iz njemačkih vodila u hrvatske krajeve. Takav križišni položaj rano je utjecao na razvoj trgovine i obrta. Graz je danas, na tragu te tradicije, poznat po velesajmu koji se održava svako proljeće i u jesen. Grad je industrijsko te gospodarsko središte južnog dijela Austrije, ali i turističko o čemu svjedoče brojni turisti koji, osim što razgledaju kulturne znamenitosti grada, ispijaju kuhano vino na božićnim štandovima, a poneki od njih i šopingiraju u brojnim trgovinama.

Noćni ugođaj u Grazu sličan je zagrebačkom, brojne lampice i ukrasi najavljuju nadolazeće blagdane

                                                                                                       A. B. Kljajo, prof., dipl. knjižn.